Loron 15 fulan outubru mundu tomak selebra loron mundiál fase liman ho sabaun tema mak “Fase liman ho sabaun de´it mak bele halo liman moos”.
Espoza Prezidente Repúblika, Cidalia Nobre Mozinho Guterres hateten, fase liman ho sabaun ne’e loos nu’udar aktu ida ne’ebé mak atu proteze saúde ema nian liuhusi moras kontazioza sira ne’ebé mak iha ne’e ita foka liu ba labarik ki´ik idade eskolar ninian. Maibé, loron mundiál fase liman ita hatene katak mundu tomak selebra no hetan apoiu tebes husi estadu rasik, rai hothotu nian no mós organizasaun husi rai laran no rai liur ba apoiu programa ida ne’e.
“Timor-Leste mós la’o hela ho programa ne’e no di´ak tebes, preokupasaun mak fase liman ho sabaun no bee. Maibé, problema boot mak ita-nia nasaun hasoru ne’e mak bee ne’e rasik,” hateten Espoza xefe estadu, Cidalia Nobre Mozinho Guterres iha nia diskursu bainhira selebra loron mundiál fase liman ho sabaun iha aldeia Ai-lelehun, Suku Camea, ohin.
“Tanba polítika bee nia mak seidauk la’o ho di’ak no mós distribuisaun sira ne’e ema hotu rekoñese la´ós ita kontra maibé ne’e realidadade ne’ebé mak ita hasoru hanesan uluk ami-nia fatin ne’e, bee ne’e susar los, kuandu bee la iha ne’e ita-nia atividade loroloron mós paradu, aat liu mak ahi mate tan ne’e ita sente moris ne’e oinsá los,” nia reforsa tan.
Espoza Prezidente Repúblika, Cidalia Nobre dehan, kuandu bee ho ahi la iha ne’e feto sidade mós la halo buat ida hanesan de´it ho feto rurál sira tanba inan feto sira iha sidade ne’e mesak área rurál de´it mak hela ne’ebá,ema ne’ebé kapitál ne’e ema ne’ebé liurai nia oan, ema jerasaun boot sira ne’e no ema ne’e moris di´ak kedas husi uluk husi nia avó visavo to´o agora ba bisneto sira ne’e moris di´ak. “Ita sira ne’e mesak area rurál nia oan hotu hanesan ha´u mos area rurál nia oan moris iha difisil, la iha bee moos, la iha ahi, tenke lalin bee”.
Nia hatutan, “Loron mundiál fase liman ho sabaun nu’udar aktu ida ne’ebé mak ha’u bele dehan katak mai husi ita-nia aan rasik, primeiru hahú husi inan-aman uluk hodi fase liman depois ba labarik ki´ik sira tanba labarik ki´ik sira ne’e hatene husi inan-aman, kuandu inan-aman la fase liman fo´er de´it han entaun labarik sira mós haree tuir hodi la fase liman entaun ne’e problema ba bee moos kuandu be’e iha ne’e se mak baruk atu fase liman ne’e ema hakarak haris hela de´it, fase liman hela de´it maibé bee la iha entaun ne’e susar”.
“Atu dehan de´it katak atu proteje ita-nia ki´ikoan sira atu di’ak, atu dook husi moras oioin mak primeiru banhira inan isin rua tenke hetan ai-han ne’ebé diak hetan vasinasaun para hodi proteze bebé iha isin laran bele prevene moras sira ne’ebé mak bele fó impaktu ba kosok ona ne’ebé atu moris mai”.
Espoza Prezidente Repúbika, Cidalia Nobre ne´e salienta, depois bebé ne’e moris tenke lori ba vasina hodi hetan imunizasaun atu nune’e bebé nia isin ne’e bele hasoru moras sira ne’ebé mak mai husi li´ur no moris ona bele fo susubeen inan nian to’o tempu fó tan ai-han komplementár.
Ida ne’e mak sufisinente ba bebé sira maibe seidauk to´o banhira iha
Baca Juga : MAP Rejeita Rusa Fuik Mate iha Illa Jaco
uma laran seidauk iha ijiene, fó haris, troka, fó han ne’ebé iha nutrisaun; ida ne’e mós kontribui tebes ba labarik nia saúde la´ós fase liman de´it.
Baca Juga : MAP Rejeita Rusa Fuik Mate iha Illa Jaco
uma laran seidauk iha ijiene, fó haris, troka, fó han ne’ebé iha nutrisaun; ida ne’e mós kontribui tebes ba labarik nia saúde la´ós fase liman de´it.
“Fase liman ne’e ohin ita selebra mak mai maibé buat hotu – hotu atu di’ak liu mak mai husi família atu kiik oan sira ne’e husi família mak mai, se moris saudavel husi família ninian liuliu inan aman mak la fase liman uluk hodi hatudu ba oan entaun labarik sira mai eskola profesór sira mós bele implementa programa saúde eskolár nian fase liman maibé ba uma nia la halo tanba família iha uma laran la implementa ne’e oinsá,”nia konsidera.
Ezpoza xefe estadu esplika, família mak figura ka espellu ba oan sira maibé fase liman ne’e kontribui tebes ba ema nia mudansa no atitude tanba ida ne’e kaer tutan ba tutan, se ida ne’e mak ita toman ona bainhira atu han ka fila husi haris fatin tenke fase liman.
Tanba ne’e mak aktu ida fase liman ninia ne’e loos duni ema barak iha mundu selebra ba loron ida ne’e hodi selebra loron 15 fulan outrubru nu’udar loron mundiál atu hafanu fila fali ema hotu atu fo importánsia ba fase limam ho sabaun fase liman ho bee moos, ladun moos tenke ho sabaun maibé iha ita nia rain ne’e importante mak bee.
“Alende loron ohin mós loron feto nian loron feto rurál ninian, ha´u mós mai partisipa iha ne’e atu fó saudasaun ba inan feton sira ne’ebé mak marka prezensa iha ne’e mesmu ema la dun barak tanba dalabarak atividade barak ne’ebé inan feton sira halo”.
“Inan feto sira iha area rurál bele dehan de´it katak inan feton sira-nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu ne’ebé inan feton sira halo iha area rurál ne’e kontribui tebes tanba iha área rurál mak inan feto sira kuda modo liuhusi atividade produtivu agrikultura nian no seluk tan ne’ebé mak halo depois haruka tuun ba sidade. Ne’ebé, ita-boot sira-nia kontribuisaun ne’e boot tebes kuandu inan feton sira iha área rurál la kontribui ne’e inan feto sira iha sidade atu han saida” nia dehan.
Tanba ne’e mak, tuir espoza Prezidente Repúblika, loron ida ohin ita rekoñese nafatin papel feto iha área rurál hamtuk ho labarik feto liuhusi kontribuisaun ba atividade ne’ebé mak halo hanesan atividade oi oin hodi kontribui ba dezenvolvimentu ba nasaun ida ne’e no difikuldade barak mak inan feton sira hasoru hanesan estrada aat, bee moos mós la iha tanba importánsia ba estadu atu fó atensaun hodi nune’e inan feton sira bele ativu liután ba atividade ne’ebé ho di’ak atu nune’e sira mós labele sente ta´uk banhira sira sai ba li´ur halo atividade liuhusi protesaun sosiál ne’ebé di’ak ba sira.
Komemorasaun loron mundiál fase liman ho sabaun, abertura direta husi Espoza Prezidente Repúblika no partisipa iha loron mundiál fase liman ho sabaun ne’e reprezentante husi Ministeriu Saúde, Administradór Postu Administartivu, Cristo Rei, Xefe Suco Camea, Koordenadór eskola Ensinu Báziku Filiál Ai-lelehun, reprezentante Organizasaun Naun Governamentál (ONG) no komunidade sira iha aldeia ne’e rasik.
0 Comments