Conteudo Seluk

Ahi-Suar Manas Iha Fahi-Lebo Hahú Menus

Diretór Investigasaun Jeolojia no Minerál Institutu Petróleu no Jeolojia (IPG, sigla portugés), Elias da Silva Cabral, informa IPG kontinua monitoriza ba ahi-suar manas iha Fahi-Lebo ho rezultadu hatudu katak hahú menus ona.
IPG hala’o ona monitorizasaun datoluk iha 02 dezembru 2019 ba fenómena suar manas ne’ebé mak sai ho gás monóksida iha área Ermeta Boot, Aldeia Fatunisu, Suku Fahi Lebo, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiçá.
“Husi rezultadu, ami monitoriza ba dala tolu ne’e hatudu katak iha ona mudansa ba fenómena refere no bainhira udan maka’as dala rua no tolu hanesan ne’e, fenómena refere bele laiha ona”, Diretór Elias da Silva Cabral ba TATOLI via mídia sosiál, ohin.
Asuntu refere, ekipa observa husi mudansa hirak hanesan tuirmai; dahuluk, temperatura superfísie molok udan iha área ne’e kuaze iha kalan mínimu liu grau célcius 28 no iha meudia mínimu liu grau célcius 32 hafoin tempu udan (agora daudauk) iha meudia de’it menus ona husi grau célcius 31.
Daruak, temperatura husi suar manas ne’e iha 22 novembru 2019 to’o iha grau célcius 400, hafoin udan iha área refere hahú tun ona no 02 dezembru ne’e, temperatura tun ona iha grau célcius 45.
Datoluk, grau karbonu monóksidu (CO, sigla inglés) husi 22 novembru até 02 dezembru hafoin udan monu rai iha suku Fahi-Lebo, hahú redús ona husi grau 180 ppm ba iha 117-123 ppm.
Nune’e, Diretór IPG ne’e kontinua apela no husu ba abitante hirak ne’ebé mak hela besik iha área refere atu kontinua koopera ho IPG hodi labele besik iha fatin akontesimentu tanba sei perigu nafatin ba ema nia saúde to’o gás CO tun to’o 20 ppm.
Husi observasaun téknika IPG hatudu mós katak iha evidénsia no analiza katak

Baca Juga : klinika Bairo Pite Kontinua infreta krizi finanseiru

manifestasaun suar manas refere laiha relasaun atividade Geothermal ou manas husi Geothermal ( panas bumi ) no mós laiha atividade vulkanu ( gunung berapi ).
Tanba ne’e, IPG husu nafatin ba abitante Fahi-Lebo atu nune’e lalika pániku no ta’uk katak akontese atividade vulkanu tanba fenómena refere sei laiha.
Pontu Vista Jeosiénsia
Tuir observasaun jeomorfolojia (estudu sobre superfísie rai) área suku Fahi-Lebo hela iha paleo lagoa (fatin ne’ebé uluk nu’udar lagoa ida, maibé agora laiha ona) ne’ebé iha foho ho aas 600 ASL
(above sea level) no hale’u ho foho.
Iha fatin ne’e, iha de’it bee-dalan ida ne’ebé deskonfia sai nu’udar evidénsia falla normál ne’ebé akontese.
Jeolojikamente fatin refere forma ho materiál
unconsolidated husi fatuk metamórfiku ne’ebé mak alteradu ona husi formasaun Aileu.
Materiál unconsolidated ne’e ho mahar maizumenus metru rua to’o tolu no materiál
unorganic ne’ebé hanaran peat ho lignite ho mahar maizumenus metru ida iha materiál
unconsolidated nia okos.
Tuir observasaun iha terrenu materiál refere nu’udar materiál ne’ebé mak resente tebes no depózitu nu’udar uncomformity iha formasaun Aileu nia leten ho idade ne’ebé mak nurak
(posiblidade quarternary).
Karaterístika fízika husi materiál unorganic mak hanesan : gambut/peat, ho kór xokolate-metan, sei iha materiál orijinál hanesan du’ut, no hetan mós kuak ki’ik (berongga) ne’ebé mak barak, la todan ka lignite ho kór metan, to’os no kompak.

0 Comments

Sign In Sign Up Sign In By Facebook